Ski klub Mrkopalj
Gdje smo >> o Mrkoplju
literatura

  • nadmorska visina Mrkoplja je 824 m, a mrkopaljskoga kraja 800 - 1060 m
  • prosječna temperatura zraka: u siječnju -5°, u srpnju +20°
  • udaljenost od Rijeke 45 km, od Zagreba 120 km i od Delnica 15 km.
  • u središtu Mrkoplja: ambulanta, ljekarna, pošta, dom kulture, škola, crkva

Prirodne ljepote :

  • strogi rezervat prirode. Bijele i Samarske stijene
  • najviši vrh Gorskoga kotara, Bjelolasica 1533 m

Mogućnost rekreacije:

  • alpsko skijanje
  • planinarenje
  • alpinizam
  • biciklizam
  • lov
  • aktivan odmor u seoskim domaćinstvima

 

Manifestacije u mjestu:

  • koncem vekljače Memorijal 26 smrznutih partizana
  • proštenje sv. Ćirila i Metoda (srpanj)
  • slavlje Velike Gospe u Begovu Razdolju
  • proštenje uz hodočašće Majki Božjoj od sedam žalosti (treća nedjelja u rujnu)


 

Mrkopalj

Mrkopalj je okružen brdima Lisinom, Čelimbašom, Vranjakom i Majem, smješten je u plodnom polju, a samo nekoliko kilometara dalje Bijele i Samarske stijene, Bitoraj i Bjelolasica skrivaju brojne zanimljivosti flore i faune.

Mrkopalj se prostire u jugoistočnom dijelu Gorskoga kotara, odijeljen je od Like Bjelolasicom (1533 m) i Bijelim stijenama (1090 m). Na jugu je odvojen od Vinodolskoga primorja uskim vijencem planina i spojen šumskom cestom s Novim (35 km), te s auto-putom Rijeka - Zagreb preko Sopača (9 km) i Fužina (13 km).


 

TZO Mrkopalj

e-mail : tz.mrkopalj@inet.hr

tel / fax : 00385 51 833 225

 

na vrh

 

Povijest :

Prvi put se Mrkopalj spominje 1477. god. kao posjed hrvatskoga kneza Martina i njegovih nasljednika Frankopana i kasnije Zrinskih sve do njihove pogibije u Bečkom Novom Mjestu 1671. god. Tada je zajedno s drugim njihovim posjedima zaplijenjen i prodan. Koncem 16. st. spominje se i Tuk. Sunger su osnovali u 17. st. Primorci koji su tu razapinjali šatore i rastovarivali mazge s robom.

Prvi stanovnici Mrkoplja bili su kmetovi naseljeni iz Primorja. Govorili su čakavskim narječjem.
Turci su se, nakon pobjede nad Hrvatima na Krbavskom polju 1493. god., pljačkajući i paleći zalijetali kroz Hrvatsku na sjeverozapad, sve do Slovenije. Na takvom jednom pohodu sravnili su sa zemljom i Mrkopalj. Stanovništvo je poubijano, odvedeno u ropstvo ili pak pobjeglo u Kranjsku i u primorje.

Ski klub Mrkopalj

Ski klub Mrkopalj
Gdje smo >> o Mrkoplju
literatura

  • nadmorska visina Mrkoplja je 824 m, a mrkopaljskoga kraja 800 - 1060 m
  • prosječna temperatura zraka: u siječnju -5°, u srpnju +20°
  • udaljenost od Rijeke 45 km, od Zagreba 120 km i od Delnica 15 km.
  • u središtu Mrkoplja: ambulanta, ljekarna, pošta, dom kulture, škola, crkva

Prirodne ljepote :

  • strogi rezervat prirode. Bijele i Samarske stijene
  • najviši vrh Gorskoga kotara, Bjelolasica 1533 m

Mogućnost rekreacije:

  • alpsko skijanje
  • planinarenje
  • alpinizam
  • biciklizam
  • lov
  • aktivan odmor u seoskim domaćinstvima

 

Manifestacije u mjestu:

  • koncem vekljače Memorijal 26 smrznutih partizana
  • proštenje sv. Ćirila i Metoda (srpanj)
  • slavlje Velike Gospe u Begovu Razdolju
  • proštenje uz hodočašće Majki Božjoj od sedam žalosti (treća nedjelja u rujnu)


 

Mrkopalj

Mrkopalj je okružen brdima Lisinom, Čelimbašom, Vranjakom i Majem, smješten je u plodnom polju, a samo nekoliko kilometara dalje Bijele i Samarske stijene, Bitoraj i Bjelolasica skrivaju brojne zanimljivosti flore i faune.

Mrkopalj se prostire u jugoistočnom dijelu Gorskoga kotara, odijeljen je od Like Bjelolasicom (1533 m) i Bijelim stijenama (1090 m). Na jugu je odvojen od Vinodolskoga primorja uskim vijencem planina i spojen šumskom cestom s Novim (35 km), te s auto-putom Rijeka - Zagreb preko Sopača (9 km) i Fužina (13 km).


 

TZO Mrkopalj

e-mail : tz.mrkopalj@inet.hr

tel / fax : 00385 51 833 225

 

na vrh

 

Povijest :

Prvi put se Mrkopalj spominje 1477. god. kao posjed hrvatskoga kneza Martina i njegovih nasljednika Frankopana i kasnije Zrinskih sve do njihove pogibije u Bečkom Novom Mjestu 1671. god. Tada je zajedno s drugim njihovim posjedima zaplijenjen i prodan. Koncem 16. st. spominje se i Tuk. Sunger su osnovali u 17. st. Primorci koji su tu razapinjali šatore i rastovarivali mazge s robom.

Prvi stanovnici Mrkoplja bili su kmetovi naseljeni iz Primorja. Govorili su čakavskim narječjem.
Turci su se, nakon pobjede nad Hrvatima na Krbavskom polju 1493. god., pljačkajući i paleći zalijetali kroz Hrvatsku na sjeverozapad, sve do Slovenije. Na takvom jednom pohodu sravnili su sa zemljom i Mrkopalj. Stanovništvo je poubijano, odvedeno u ropstvo ili pak pobjeglo u Kranjsku i u primorje.

Kako su popuštale provale Turaka Vojna krajina je ugrožavala Hrvatsku zbog otpora njenih zapovjednika austrijskih nadvojvoda da ju vrate u sastav hrvatske države. U te neprekidne borbe i napore s jedne strane za ponjemčivanjem, a s druge za očuvanje hrvatske nacionalnosti bitnu je promjenu na mrkopaljskom području unijela godina 1732. Tada Marija Terezija iseljava iz Mrkoplja u Tuk, Jasenak i Drežnicu pravoslavno stanovništvo koje nije htjelo preći na katoličku vjeru i odreći se običaja hajdukovanja. Na mjesto toga stanovništva naseljavaju se žitelji iz Češke i drugih mjesta Gorskoga kotara, Like, Primorja i Slovenije.

1754. god. iz Vojne krajine izdvojeno je područje uz Karolinsku cestu od Vrbovskoga do Mrkoplja koje je u svrhu boljega razvitka trgovine potpalo pod Glavnu komercijalnu upravu austrijskoga primorja u Trstu.

Poveljom austrougarskoga cara Josipa II. Mrkopalj 14. ožujka 1785. god., kao i Ravna Gora i Vrbovsko, postaje privilegirano kraljevsko trgovište, ima svoj pečat, suca i vijeće koje odlučuje upravlja naseljem.

Za vladavine Napoleona u našim krajevima (Ilirske pokrajine 1809. – 1813.), Mrkopalj je, uz Čabar, kotarsko mjesto u Gorskom kotaru i obuhvaća područje kasnijega delničkoga kotara.

Lujzinska cesta od Karlovca do Rijeke, koja ne dodiruje Mrkopalj, umanjila je važnost Karoline. Još je više izgubila na značaju kada je 1873. god. izgrađene pruga Zagreb - Rijeka.

 

 

 

 

autor - klikni
sk Mrkopalj / desigen & development: rackiz