PGŽ
Home >> Povijest >> PGŽ
_home___________________

 

Povijest skijanja u primorsko-goranskoj regiji

Tradicija započeta koncem 19. stoljeća danas naprosto cvjeta s mladim nadama hrvatske skijaške reprezentacije.

Primorsko-goranska regija jedna je od kolijevka modernoga skijanja u Hrvatskoj. Prirodna predisponiranost za zimske sportove očituje se u brdovitom zaleđu koje se diže tik iznad mora i, na pojedinim mjestima, osigurava snijeg sve do početka proljeća. Blizina snježnih padina u Gorskom kotaru privukla je Primorce i Istrane da zajedno s Goranima čine prve korake na skijama u Hrvatskoj.

Cijela priča počinje s carskim inženjerom Ferdinandom Brodbeckom koji je koncem 19. st. sudjelovao u izgradnji zgrade riječkoga kazališta. Ovaj Bečanin 1885. god. je donio prve skije u Rijeku te osnovao CAF (Club Alpino Fiumano), najstarije sportsko društvo u Rijeci. Članstvo CAF-a bavilo se je planinarenjem i skijanjem, a 1897. god. organizirali su i prvo skijaško natjecanje u regiji. "Prvo skijaško natjecanje na kronometar" održano je na padinama Učke (desno), a pobijedio je Pasquale Maetich iz Rijeke.

Skijanje je počelo privlačiti sve veći broj entuzijasta te je tako 1913. god. u Mrkoplju organiziran i prvi skijaški kamp. Možda su već tada neki skijaši prve zavoje činili na skijama proizvedenima u delničkim obiteljima Ofak i Klobučar koji su skije počeli izrađivati 1911. god.

Osim alpskoga, nije zanemareno ni nordijsko skijanje. U Mrkoplju je 1914. god. održano prvo prvenstvo Hrvatske i Slavonije u skijaškom trčanju na 7 km i u spustu. Pobijedio je Ante Pandaković. 1934. god. je, također u Mrkoplju, sagrađena skijaška skakaonica te je održano prvo službeno natjecanje u skijaškim skokovima.

1933. god. na Platku (lijevo) je započela tradicija koja će se ove godine, nadamo se trajno, obnoviti. Riječ je o Jadranskom slalomu, jednom od najstarijih natjecanja u alpskom skijanju u ovom dijelu svijeta. Kao prvi pobjednik ostat će upisan Zvonimir Kajba. Nedugo nakon 2. svjetskoga rata, 1953. god., Jadranski slalom poprimio je međunarodni karakter, dok je u kalendar FIS-a ušao 1981. god. Na Platku su se natjecali velikani poput Tonija Sailera, Bojana Križaja, Jure Franka... Nažalost, zbog nedostatka financijskih sredstava Jadranski slalom je ugašen 1991. god. Danas, nakon 15 godina obnavlja se ovo natjecanje, opet u kalendaru FIS-a.

Delnice su 1962. god. ugostile kup Kurikala, jedno od najvećih međunarodnih natjecanja u nordijskom skijanju. Svi su natjecatelji bili oduševljeni ljepotom Gorskoga kotara i još više ljubaznošću domaćina. FIS-ov predstavnik G. Berauer je izjavio: "Organizacija XI. kupa Kurikala bila je upravo izvanredna, bez i jednoga propusta!"

1960-ih godina došlo je do značajnijih ulaganja u skijašku infrastrukturu: na Petehovcu je izgrađena sjedežnica (1961.), a na Čelimbaši vučnica (1965.) te održan prvi noćni slalom (1967.).

Iako su tada domaći skijaši u svjetskim krugovima još uvijek predstavljali svojevrsnu egzotiku, Opatija (desno) se je 1971. god. uspjela izboriti za domaćinstvo FIS-ovu kongresu. Najznačajniji kongres 700 svjetskih skijaških moćnika protekao je opet u izvanrednoj organizaciji, a Opatija je profitirala izgradivši novu veliku kongresnu dvoranu te značajan broj smještajnih jedinica. Na kongresu su usvojene i dvije povijesne odluke: skijaški letovi su uvršteni u službeni program natjecanja FIS-a te je odlučeno da se Svjetski kup u skijanju počne održavati i u "nealpskim" zemljama. Tadašnji zamah opatijskomu turizmu mogao bi se ponoviti ostvari li se naum da Opatija opet organizira ovaj skup 2010. god. Postala bi tako prvi grad kojemu je to uspjelo dvaput.

Nakon 1980-ih godina kad je skijanje na rekreativnoj razini u Hrvatskoj cvjetalo (u sezoni 1982/83. Platak je ugostio čak 42 natjecanja s cca 3.000 skijaša), početkom 1990-ih došao je rat koji je obustavio ulaganja u unapređenje skijaške infrastrukture. Godine nebrige odrazile su se na domaća skijališta koja su se tek pred početak novoga milenija počela obnavljati. Što uz potporu države, što uz entuzijazam privatnih investitora obnavljaju se stara goranska skijališta poput Čelimbaše, Petehovca ili Platka.

Primorsko-goransko skijanje danas proživljava svoju renesansu. Na zimskim olimpijskim igrama u Torinu sudjelovalo je četvero skijaša alpinaca: Ana Jelušić, Matea Ferk, Dalibor Šamšal i Danko Marinelli, te petero nordijaca: Maja Kezele, Denis Klobučar, Damir Jurčević, Alen Abramović te Petra Starčević. Rasadnik mladih nada je zasigurno Skijaški klub Rijeka koji ima 45 godina postojanja. Sezonu 2004./05. premoćno su okončali na prvom mjestu u Gorenje CroSki kupu, a posebno raduje velik broj mladih skijaša koji u svojim dobnim kategorijama postižu zapažene rezultate.

Ipak, pričati o skijanju u Rijeci i zaleđu, a ne spomenuti Milana Tumaru, bio bi grijeh. Dugogodišnji sportski i skijaški djelatnik, počasni predsjednik Hrvatskoga skijaškoga saveza, autor mnogih studija, projekata i publikacija o razvoju goranskih skijališta, inicijator ideje o organiziranju zimske univerzijade u Hrvatskoj zasigurno je jedan od zaslužnih za održavanje skijaške tradicije u regiji, ali i šire. Njegove ideje, koje su mnogi proglašavali utopističkim, ipak se polako ostvaruju. Hrvatska kreće u pripremu kandidature za zimsku univerzijadu 2013. god., obnovljena su stara goranska skijališta, gradi se i jedno novo skijalište u Vrbovskom, postoje šanse za dobivanje organizacije kongresa FIS-a u Opatiji 2010. god… Napreduje se puževim korakom, ali se ipak napreduje.



na vrh

 

 

 
 
sk Mrkopalj / design & development: rackiz