Ski klub Mrkopalj
Literatura

 

 

 

Povijest skijanja

Mali je broj sportova koji ima tako dugu povijest kao što to ima skijanje, pretpostavlja se da bi prve skije mogle biti starije od 5.000 godina. Najstarija skija, koju su pronašli svjetski arheolozi, stara je 4.500 godina. Skija je bila široka i kratka, a izrađena je bila od borovine. Rezbarija u kamenu, koja je pronađena u jednoj špilji u sjevernoj Norveškoj, prikazuje čovjeka na skijama, također se procjenjuje na oko 4.500 godina starosti.

Antički povjesničar Herodot i Ksenofont spominju skije kao prometno pomagalo stanovnika Kavkaza i Male Azije. Procopnis opisuje natjecanje između klizućih i neklizućih Finaca. Godine 880. Harfagr je hvalio Vigharda koji je ravno jurio na skijama niz brijeg. Od 1200. god. skije se spominju u norveškoj povijesti. Godine 1483. Rusi se služe skijama u vojnim akcijama. Švedski povjesničar Olus Magnus u svojoj knjizi Povijest sjevernih naroda (1555.) opisuje upotrebu skija u svakodnevnom životu i lovu.

U naših bliskih susjeda Slovenaca prvi pisani tragovi o skijanju potječu od slavnoga Johanna Valvazora (1641. - 1693.) koji u svojem djelu Slava vojvodine Kranjske opisuje skijaše i njihovo ponašanje na snijegu u slovenskim Blokama. U tim opisima skijaši se pri skijanju služe jednim štapom. Skije u to doba služe kao sredstvo transporta u zabačenim slovenskim selima. Godine 1866. u Christianiii održano je prvo natjecanje u skijaškim skokovima, a 1868. god. Sondre Norheim je skočio 18 m i zaustavio se telemark-zavojem. Godine 1890. Fridjorf Nansen napisao je knjigu Prvi prelazak preko Greenlanda. U knjizi opisuje skijašku opremu i tehniku skijanja na telemark-skijama.

Skije se u to doba izrađuju u kućnoj radinosti gdje su bile napravljene u jednom komadu tvrdoga drveta s glatkom kliznom plohom. U nordijskim zemljama, radi lakšega uspona, na kliznu plohu se stavlja tuljanovo krzno s dlakama usmjerenima od vrha prema repu skije koja pri usponu sprečava klizanje prema nazad. A pri spuštanju niz padinu ima dobru kliznost. Skijaški vez ispočetka se je sastajao od jednoga širokoga remena koji bi se učvrstio oko sredine skije s njezine bočne strane. U njega se je uvlačio prednji dio obuće. Poslije je vez usavršavan, pa se sa strane okomitoga remena veže drugi, uži remen koji se preko pete obuće veže za drugu stranu okomitoga remena. To je prvi horizontalni vez koji su upotrebljavali skijaši. Poslije se umjesto okomitoga remena stavljaju bočne (čelične ili čeone ?) čeljusti koje su povezane horizontalnim remenom.

Alpskomu skijanju predhodilo je nordijsko skijanja, a posebno hosanje i trčanje na skijama. Alpsko skijanje dobilo je svoju sportsku funkciju početkom razvoja planinarstva (1786. – 1860.) kao turno skijanje. Iz ovoga se podatka vidi da turno skijanje ima dužu tradiciju od alpskoga skijanja.

Skijaška vještina planinara u to doba dolazi do punoga izražaja i dobiva svoj službeni naziv alpsko skijanje.

na vrh

 

 

 

 
autor - klikni
Dessigen by rackiz